Melbourne
Melbourne je glavni grad australske pokrajine Victorije i drugi najveći grad u državi (2001. je imao 3.555.321 stanovnika). Bio je glavni grad Australije od 1901. do 1927. Grad je nastao 1835. godine zbog nedostatka prostora u pokrajini Tasmaniji.
Zemljoradnici, stočari i kopači zlata bili su među naraštajima koji su osnivali Melbourne, drugi po veličini grad u Australiji i vječni rival Sydneya.Sudeći prema njihovoj povijesti, ta dva obalna grada mogli bismo nazvati sestrinskima, pri čemu je Melbourne mlađi, iako izgleda stariji.Desetljećima ti su se gradovi borili za čast da postanu glavni grad Australije, sve dok 1913. nijedan od njih, već Canberra, nije bio proglašen sjedištem vlade.
Petnaest godina nakon dolaska prvih doseljenika u Sydney, 1802., engleski zemljoposjednici naselili su se 700 km južnije Phillips Bay, na mjestu današnjeg Melbournea. No obrađivanje zemlje nije išlo onako dobro kao što su očekivali, a ni tamnopute domorodce kovrčave kose nisu uspijevali privoljeti na rad u poljima, tako da su mnogi zemljoradnici otišli potražiti sreću u unutrašnjosti kontinenta. Tek su 1835. stočari odabrali plodnu dolinu oko Melbournea kao svoj dom i ubrzo je za njima došlo mnoštvo novih doseljenika. Oko 1850. započela je prava utrka jakih i ustrajnih kad je u ovome području otkriveno zlato.To je bio početak nezaustavljivih uspona grada Melbournea.
Nekadašnji grad kopača zlata danas ima oko tri i pol milijuna stanovnika, a njegove starije četvrti podsjećaju na viktorijanski i edvardijanski stil gradnje u Londonu u 19. i na početku 20. stoljeća, iako se sve više i više ističu novi visoki neboderi.
U nastojanju da se stvori tradicija u mjestu koje nije imalo tradicije, godine 1840. Melbourne je uvezao rezidenciju guvernera države Victorija izravno iz Engleske i ovdje ponovo sagradio njegovu kuću iz dijelova, kamen po kamen. Kuća poznata pod nazivom „La Trobes Cottage“ danas je otvorena za posjetitelje. Godine 1934. iz britanske grofovije Yorkshire preko mora je do Melbournea prevezena roditeljska kuća slavnog pomorca Jamesa Cooka, koja danas ukrašava parkiralište kao „Kuća kapetana Cooka“.
Zemljoradnici, stočari i kopači zlata bili su među naraštajima koji su osnivali Melbourne, drugi po veličini grad u Australiji i vječni rival Sydneya.Sudeći prema njihovoj povijesti, ta dva obalna grada mogli bismo nazvati sestrinskima, pri čemu je Melbourne mlađi, iako izgleda stariji.Desetljećima ti su se gradovi borili za čast da postanu glavni grad Australije, sve dok 1913. nijedan od njih, već Canberra, nije bio proglašen sjedištem vlade.
Petnaest godina nakon dolaska prvih doseljenika u Sydney, 1802., engleski zemljoposjednici naselili su se 700 km južnije Phillips Bay, na mjestu današnjeg Melbournea. No obrađivanje zemlje nije išlo onako dobro kao što su očekivali, a ni tamnopute domorodce kovrčave kose nisu uspijevali privoljeti na rad u poljima, tako da su mnogi zemljoradnici otišli potražiti sreću u unutrašnjosti kontinenta. Tek su 1835. stočari odabrali plodnu dolinu oko Melbournea kao svoj dom i ubrzo je za njima došlo mnoštvo novih doseljenika. Oko 1850. započela je prava utrka jakih i ustrajnih kad je u ovome području otkriveno zlato.To je bio početak nezaustavljivih uspona grada Melbournea.
Nekadašnji grad kopača zlata danas ima oko tri i pol milijuna stanovnika, a njegove starije četvrti podsjećaju na viktorijanski i edvardijanski stil gradnje u Londonu u 19. i na početku 20. stoljeća, iako se sve više i više ističu novi visoki neboderi.
U nastojanju da se stvori tradicija u mjestu koje nije imalo tradicije, godine 1840. Melbourne je uvezao rezidenciju guvernera države Victorija izravno iz Engleske i ovdje ponovo sagradio njegovu kuću iz dijelova, kamen po kamen. Kuća poznata pod nazivom „La Trobes Cottage“ danas je otvorena za posjetitelje. Godine 1934. iz britanske grofovije Yorkshire preko mora je do Melbournea prevezena roditeljska kuća slavnog pomorca Jamesa Cooka, koja danas ukrašava parkiralište kao „Kuća kapetana Cooka“.
Zemljovid - Melbourne
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Australija
 |
 |
| Zastava Australije | |
Australski domoroci Aboridžini su nastanjivali kontinent najmanje 40 000 godina prije dolaska Europljana. Nizozemci su otkrili Australiju 1606., a Velika Britanija ju je prisvojila 1770. Godine 1778. osnovana je kolonija Novi Južni Wales koja je isprva služila kao kažnjenička kolonija.
Valuta / Jezik
| ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
|---|---|---|---|
| AUD | Australski dolar (Australian dollar) | $ | 2 |
| ISO | Jezik |
|---|---|
| EN | Engleski jezik (English language) |